Predsjednik Glavnoga vijeća dr. Božo Ljubić na konferenciji Hrvatska – Most Europske unije prema jugoistočnoj Europi

Eu kon ZG.2 WEB Dr. Božo Ljubić, predsjednik Glavnoga vijeća Hrvatskoga narodnoga sabora sudjelovao je jučer na konferenciji “Hrvatska – Most Europske unije prema jugoistočnoj Europi” u hotelu Esplanadi, u organizaciji Ureda za informiranje Europskoga parlamenta.
ZAGREB – Na prvom panelu Konferencije govorilo se o o daljnjem proširenju Europske unije, ponajprije iz perspektive zemalja jugoistočne Europe i njihovog puta prema EU na kojoj su uz hrvatske Eurozastupnike A. Plenkovića i R. Tomašić sudjelovali i glavni pregovarači Srbije i Crne Gore s EU te prof. V. Cvrtila.
Tema drugog panela, na kojem je govorio i odgovarao na pitanja moderatora konferencije, dr. Božo Ljubić, bila je sigurnost u ovom dijelu Europe, ali i u ostatku Unije u kontekstu priključenja zemalja JI Europe EU. Uz Dr Ljubića panelisti su bili eurozastupnik T, Picula, direktor Frontexa (agencije EU za pitanja granica i imigracija), R. Ostojić ministar unutarnjih poslova RH te, Prof. G. Granić koji je govorio o pitanjima energetske sigurnosti i neovisnosti.
Na pitanje moderatora o perspektivama i osposobljenosti B i H za priključenje EU dr. Ljubić je istakao jasno pozitivno opredjeljenje građana B i H za priključenje EU međutim istakao je limite koje B i H ima u procesu realizacije reformi i standarda EU. To su nekoherentan sustav te nejednako asimetrično riješena ustavna pozicija BiH u odnosu na njezina tri konstitutivna naroda, što je generator političke nestabilnosti ali i uzrok zašto do danas nije bilo moguće doći do unutarnjeg dogovora glede funkcionalne i samoodržive države. Kroz mnoštvo pojavnih oblika očituje se nefunkcionalnost, nestabilnost i neodrživost političkog sistema u BiH: od neformiranja vlasti i po godinu dana i više nakon izbora, nesposobnosti usvajanja reformi i zakona neophodnih za ekonomski razvoj i socijalnu stabilnost, nemogućnosti usvajanja reformi neophodnih na euroatlantskom putu, nemogućnosti da sustav zaštiti niti simbole državnosti od napada relativno malobrojnih rušitelja kao što smo bili svjedoci pretprošle i prošle godine kroz blokadu Parlamenta i paljenje Predsjedništva, zgrada kantonalnih vlada te nesposobnosti da se adekvatno nosimo kao sistem s organiziranim kriminalom, korupcijom, terorizmom itd.
On je podsjetio na genezu različitih političkih koncepata ustroja i budućnosti BiH, koji manje ili više su aktualni od raspada Jugoslavije, referenduma o neovisnosti, međunarodnih mirovnih planova za BiH, do današnjih dana. Podsjetio je da su i danas na sceni iste ili slične paradigme kod političkih predstavnika tri konstitutivna naroda kojih su bile na sceni tijekom raspada bivše države i u procesu osamostaljenja Bosne i Hercegovine. One se danas ogledaju u autonomaško-separatističkim tendencijama dominantne srpske politike u B i H i centralističko-unitarističkim tendencijama dominantne bošnjačko-muslimanske politike.

Na drugoj strani hrvatska dominantna politika se i pred osamostaljenje Bosne i Hercegovine zalagala za ostanak i opstanak B i H kao samostalne države ali decentralizirane federalno ustrojene što je bila i suština „livanjskog pitanja“, I tada kao i danas tome su se protivile deklarirane bošnjačke stranke kao SDA ili kriptobošnjačke kao što je SDP, DF…
To je sve indikator neostvarene države, koja kao takva predstavlja permanentnu prijetnju kako na planu unutarnje tako i vanjske sigurnosti. Zadržavanje postojećeg stanja, zemlje asimetrično ustrojene i podijeljene na dva ovakva entiteta zakonomjerno vodi ka generiranju kriza, daljim etničkim tenzijama i podjelama, populacionoj dezintegraciji, posebno kada su u pitanju Hrvati, konfederalizaciji i konačno vjerojatno ka disoluciji, uz realan strah da se to ne bi dešavalo na miran način.
Načela federalizma i konsocijacijske demokracije, te na njima utemeljeni institucionalni mehanizmi za osiguravanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda, jedina su učinkovita brana takvom destruktivnom scenariju.

Legalni i legitimni predstavnici Hrvata okupljeni u Hrvatskom narodnom saboru B i H su prije par tjedana, njih preko 500 iz 14 političkih stranaka iz svih dijelova B i H ukazali na osnovne probleme koji priječe B i H da ide ubrzano naprijed uključujući i neravnopravnu poziciju Hrvatskog naroda kao problem B i H a ne samo Hrvata, što su izrazili u Deklaraciji jednoglasno podržanoj na Saboru. Deklaracija se eksplicitno određuje u podršci Rezoluciji Europskog parlamenta o napretku Bosne i Hercegovine prema EU, posebice na njen dio koji zagovara izgradnju funkcionalne i samoodržive Bosne i Hercegovine konstituirane na načelima federalizma i legitimnog predstavljanja, a odbacujući svake separatističke i centralističke tendencije.

Na to se onda logično nastavlja očitovanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i hrvatskoga naroda i odlučnost obraniti hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu te urediti je i kao državu jednakopravnih naroda i građana kako bi je i kao državu svi mogli jednako osjećati i prihvaćati svojom.
U Deklaraciji se ističe neravnopravna hrvatska pozicija koja se prvenstveno ogleda u tome da je B i H nepravedno teritorijalno podijeljena na srpski entitet na polovici teritorija B i H, te na Federaciju B i H koja se sve više pretvara u bošnjačku repliku Republike srpske.
Na pitanje kako bi se Europska unija trebala postaviti prema BiH s obzirom na brojne poteškoće s kojima je BiH suočena, te ako bi imao čarobni štapić, što bi preporučio da EU učini? Ljubić je rekao:
EU čini mnogo na planu integriranja jugoistoka Europe u EU uključujući i B i H. Međutim ono što je dovoljno za Srbiju i za Crnu Goru nije dovoljno i za B i H . Jer B i H nema institucije sposobne za ispuniti tražene reforme da bi se dostigli standardi EU. Stoga je nužno da prvo mi u B i H shvatimo da ovako više ne može, a onda da međunarodna zajednica, u prvom redu EU pomogne doći do novog autohtonog i autentičnog novog ustavnog dogovora. Konkretno do takvog ustavnog rješenja koje će, ako hoćete Hrvate kao najmalobrojniji narod osloboditi od straha od majorizacije. Uvjet je naravno da svi istinski želimo i hoćemo u EU i da se svi istinski zalažemo za jednakopravnost?
Ljubić je naglasio da će jasniji pozitivni signali, kojima danas svjedočimo, o budućnosti BIH u sklopu EU potaknuti reforme i promjeniti situaciju na bolje na sigurnosnoj razini. Sama činjenica da je Hrvatska koja je prošla kroz slično iskustvo agresije i razaranja kao i B i H postala članicom i da Bosna i Hercegovina danas graniči sa EU u dužini preko tisuću kilometara je pozitivna poruka i nama. Most je tu! Sada je samo pitanje dali se želi preći preko njega i dali smo sposobni za to. Stoga je pozdravljam Njemačko-Britansku inicijativu, koja je potaknuta od strane Hrvatske. Novi pristup EU, nikako ne treba shvatiti kao guranje institucionalnih i političkih problema BiH u drugi plan ili njihovo trajno potiskivanje. Ta inicijativa nudi šansu za rješavanje institucionalno-političkih problema simultano s rješavanjem ostalih problema, uključujući i ekonomsko-socijalne, te s procesom pristupanja EU. Hrvatima kao konstitutivnom narodu najmanje odgovara zanemarivanje i potiskivanje političkih problema vezanih za ustavni ustroj i njegovo praktično funkcioniranje, iz prostog razloga jer su sadašnjim stanjem u toj oblasti upravo oni najteže pogođeni. Želim, međutim, posvijestiti svima da bez rješenja ustavnog ustroja Bosne i Hercegovine na pravedan način u odnosu na njena tri konstitutivna naroda nema politički stabilne i samoodržive B i H, ni u Uniji niti van nje. Niti uspjeha ekonomskih reformi. Bosni i Hercegovini, da bi postala respektabilan partner u EU ne treba nikakav čarobni štapić. Bosna i Hercegovina je bogata i prirodnim i ljudskim resursima. Dovoljnom je ugledati se u modele funkcionalnih multietničkih država u Europi kao što su Švicarska i Belgija, te doći do autohtonog i autentičnog modela federalizma. Pri tome odgovornost međunarodne zajednice i EU u prvom redu je višestruka.. Kao prvo Bosna i Hercegovina ni ovaj ustavni ustroj nije dobila unutarnjim dogovorom već kao dio mirovnog sporazuma pod sponzorstvom međunarodne zajednice i drugo što je zadržavanje ovakvog stanja sigurnosni rizik i za regiju i za EU. S druge strane EU ne smije izgubiti ni vida niti nove okolnosti i rizike na globalnoj razini, zato je strateški interes EU što prije integrirati sve zemlje jugoistoka Europe u EU.
Na konferenciji su govorili u hrvatski zastupnici Europskog parlamenta – Andrej Plenković, Ruža Tomašić i Tonino Picula, ministar unutarnjih poslova RH Ranko Ostojić, izvršni direktor FRONTEX-a, agencije za operativnu suradnju i koordinaciju na vanjskim granicama EU Fabrice Leggeri, ravnatelj Instituta Hrvoje Požar Goran Granić, i brojni drugi.

aa