Predsjednik Čović : Rezultati popisa neće se moći koristiti za prekompoziciju BiH

Popis stanovništva niko neće moći koristiti u političke svrhe, pa ni na način kako bi to neki priželjkivali – da BiH prepoznaju kao državu bošnjačkog naroda, kazao je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović za Glas Srpske

Da li je vlast na razini BiH u krizi s obzirom na to da ne postoji suglasnost o ključnim pitanjima?

– Na određeni način jest. Volio bih da smo izbjegli takav odnos prije mjesec ili dva jer imamo nekoliko tema koje se prepliću i međusobno su uvjetovane, premda u osnovi nemaju ništa jedna s drugom. Tu mislim na popis stanovništva, prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Akcijski plan za članstvo u NATO-u… Bilo je mnogo tema koje su nas trebale zbližiti, ali umjesto toga dolazimo do onoga što je Mladen Ivanić više puta iznosio – da ga je neko izigrao i da mu se radi iza leđa. Smatram da će nam trebati dosta truda da pređemo preko ovih stvari s obzirom na to da nas čekaju lokalni izbori.

Da li je Ivaniću rađeno iza leđa?

– Sa moje strane nije sigurno. Da li on neke druge elemente prepoznaje ne znam. Vjerojatno se to odnosi i na nekoliko izjava Bakira Izetbegovića i naravno na popis stanovništva. Dugo traje to nezadovoljstvo, ali moramo ići dalje, tražiti rješenja i popravljati stvari.

Kako komentirate stav RS da ne prizna rezultate popisa, jer je metodologija za obradu podataka utvrđena bez suglasnosti predstavnika Srpske, odnosno jednostranom odlukom direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića?

– Popis se pretvorio u klasičnu političku raspravu što ne bi smjelo biti. Uvjeren sam da objavljeni brojevi najviše štete hrvatskim narodu. Mislim da popis ne može imati bilo kakav politički utjecaj. To će biti goli statistički rezultati koji će se koristiti za osnovne stvari kada je riječ o ekonomskim i demografskim kretanjima. Što se tiče sumnji da će biti korišten u političke svrhe, to neće moći. Bošnjački narod neće moći koristiti ove statističke podatke na način kako bi to neki priželjkivali – da BiH prepoznaju kao državu bošnjačkog naroda.

Da li se ovakvi rezultati popisa mogu iskoristiti za novu prekompoziciju BiH?

– Neće se moći koristiti u te svrhe. Volio bih čuti primjer gdje se to do sada raspodjela vlasti izvršila po popisu iz 1991. Na nivou BiH vlast se formirala po modelu jednake zastupljenosti tri konstitutivna naroda kada su u pitanju Vijeće ministara i Dom naroda Parlamenta. Da bi se država prekomponovala, moralo bi to biti na drugim modelima za formiranje vlasti u BiH.

Zašto nije ispoštovan dogovor da objavljivanje rezultata popisa bude odgođeno za period nakon lokalnih izbora?

– I da smo čekali da prođu izbori ništa se ne bi promijenilo. Mislim da se i u narednih mjesec-dva neće ništa mijenjati. Svi ćemo se posvetiti lokalnim izborima i tek nakon njih ćemo se opet uhvatiti u koštac sa ovim problemima. Bit ću maksimalno angažiran da se što prije vrati povjerenje.

Da li će se izlazak Velike Britanije iz EU odraziti na BiH i njen europski put?

– To mora imati odraz na naše okruženje, ali mislim da će on biti pozitivan i da će biti stvoren ambijent za uključenje svih zemalja jugoistočne Europe, a prije svega BiH, Srbije i Crne Gore. Vjerujem da će biti stvoreno ozračje da se brže i kvalitetnije komunicira sa ovim područjem i bez zadrški. To bi bio logičan strateški potez EU bez Velike Britanije. Sve je do nas. Moramo sami rješavati poteškoće i brzo donositi odluke. Mi smo toliko usporeni u donošenju odluka da je to skoro nevjerojatno. Jednostavno ne postoji taj minimum povjerenja i stalno se važe svaka odluka. Bit ću zagovornik da 2018. imamo lokalne i opće izbore i da se otvori prostor od četiri godine za ključne reformske aktivnosti, jer bojim sa da će BiH, ako na ovaj način budemo donosili odluke, ma koliko nam Bruxelles otvarao vrata, sporo ići ka EU.

Kada se može očekivati da BiH dobije upitnik Europske komisije i kandidacijski status?

– Vjerujem da će odluka koja nam je za to potrebna biti donesena 18. srpnja i iza toga bi slijedio upitnik. Realno bi bilo da se na jesen počnemo baviti pripremom odgovora i zbog toga nam treba popis stanovništva. Trebaće nam dosta vremena od dobivanja upitnika do kandidacijskog statusa koji možemo dobiti krajem iduće godine. To je i dalje realno samo moramo odgovornije raditi.

Kakva Vam je suradnja sa vlastima RS?

– Ti odnosi su bili i jesu prijateljski i što se mene tiče teško se mogu promijeniti. Milorad Dodik i ja smo se čuli telefonom prošlog tjedna i razgovarali u vezi sa posjetom Berlinu. Imamo redovnu komunikaciju, razmjenjujemo mišljenja, imamo vrlo dobru suradnju i ona će biti nastavljena.

Kako komentirate poruku dužnosnicima Srbije da nisu dobrodošli na obilježavanje godišnjice stradanja Bošnjaka u Potočarima?

– Moramo imati osjetljivost prema tom prostoru, ali i vlast u Srebrenici mora razumjeti da je prošlo dvadeset i nešto godina od rata i bez obzira na to što žrtve genocida još nisu pokopane u Potočarima, moraju sa više takta izlaziti u javnost. Plašim se da neko ponovo pravi temu da se priča o Srebrenici i da se stalno drži aktualnom. Ako neko dođe kao gost o čemu je govorio i reis-ul-ulema, morate ga dočekati kao sebi najdražeg. I najavljenu posjetu Tomislava Nikolića BiH doživljavam kao posjetu prijatelja jer smo mi prvi susjedi.

Glas Srpske, 7. srpnja 2016.