Predsjednik Čović: Platforma se ne smije ponoviti, stranke HNS-a će sudjelovati u vlasti na svim razinama!

U intervjuu za Dnevnik.ba, predsjednik HDZ-a BiH, HNS-a BiH te kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dr. Dragan Čović rekao je kako su stranke platforme iza sebe ostavile pustoš i opći kaos. Kazao je i kako je nužno mijenjati izborni zakon BiH te provesti ustavne reforme zemlje, te da je HNS otvoren svim legitimnim hrvatskim političkim predstavnicima i da će postojati sve dok se ustav ne reformira. Također, Čović je govorio i o postizbornim koalicijama, odlasku mladih iz BiH.

Dnevnik.ba: Problem političkoga predstavljanja Hrvata u institucijama vlasti na razini FBiH, te na razini Predsjedništva BiH, obilježio je prethodni četverogodišnji mandat. Mislite li da je moguće da se ponovno dogodi isti scenarij – da stranke s minornom podrškom Hrvata uđu u vlast nauštrb stranaka i kandidata koji dobiju natpolovičnu podršku hrvatskog biračkog tijela?

Naš izborni zakon je takav da se u praksi to može ponovno desiti. Opasnost postoji, ali mislim da je ta mogućnost ovaj put znatno manja nego na prošlim izborima. Između ostalog i zato jer je ono što se dešavalo zadnjih nekoliko godina koristeći takvu praksu dovelo BiH do sunovrata u svakom smislu – političkom, sigurnosnom, ekonomskom. Socijalno stanje je postalo nepodnošljivo. Mudri ljudi koji vole BiH i koji žele okrenuti BiH k napretku, sigurno neće dozvoliti da se ponovno dogodi scenarij od prije četiri ili osam godina. No, mi moramo voditi računa o tome i biti spremni reagirati, jer je praktično i dalje moguće da se to dogodi.

Još uvijek u FBiH brojniji narod može izabrati dva člana Predsjedništva. Siguran sam da će ono što danas radimo na terenu, okupljeni oko HNS-a, stvoriti kritičnu masu te da ćemo dobiti preko 80 posto glasova hrvatskog biračkog tijela. To će biti snažna poruka da izborni inžinjering neće imati smisla i demotivirat će one koji razmišljaju na takav način. Mislim da će to demotivirati čak i one iz hrvatskog naroda koji se pozicioniraju na način da upravo traže potporu bošnjačkog glasačkog tijela.

Dnevnik.ba: Što je politička ostavština platforme i činjenice da Hrvati već osam godina faktički nemaju svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH?

Pored toga što je kršenjem zakona i političkim nasiljem uzurpirala sve hrvatske pozicije ”Platforma” je iza sebe ostavila pustoš u svakom smislu riječi. Nerazumno su se zaduživali na svakom koraku kako bi pokrivali svoje troškove, financirali svoje političke podanike i istomišljenike, pomagali poduzeća koja su im bila politički i privatno bitna, …neovisno je li riječ o poticajima za poljoprivredu ili nečem sličnom. Trebat će nam puno vremena i rada da stabiliziramo zemlju nakon ovakve platformaške vlasti u FBiH.

U većini županija vlast se mijenjala po tri ili četiri puta, na razini FBiH se nije znalo tko je s kim u kakvoj koaliciji. Godinu i pol dana Vlada FBiH je bila u blokadi jer su stranke platforme međusobno jedna drugoj uskraćivale povjerenje, ministri su smjenjivani, predsjednik FBiH bio je u pritvoru… Imali smo opći kaos koji je sve zbunjivao, izuzev nekoliko osoba koje su imale privatne i stranačke planove i interese koje pokušavaju realizirati evo i do zadnjeg dana mandata.

Između ostalog, pokušavaju primiti u različite državne institucije i javna poduzeća što više ljudi. Time želi osnažiti svoju privatno-stranačku struktura koju će biti teško mijenjati i preko koje žele zadržati utjecaj i pozicije. U zadnja dva ili tri mjeseca imamo jako puno raznih natječaja, a ljudi se primaju i bez natječaja. Platforma nam je ostavila neimaštinu, zatvaranje radnih mjesta a mladima je poslana poruka da ovdje nema smisla živjeti. Stvorili su stanje u kojem nemate ni političku, ni osobnu, ni imovinsku sigurnost; pravna država ne funkcionira, a kriminal i korupcija su na svakom koraku.

Dnevnik.ba: Kao predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a BiH, te kao potencijalni član Predsjedništva BiH, što namjeravate poduzeti da ovo budu posljednji izbori održani po izbornim pravilima koja omogućavaju da jedan narod drugom izabere političke predstavnike?

Na tom smo već počeli raditi. Još prije dvije godine smo bili dogovorili princip da jedan narod drugom ne smije birati predstavnike. To je ključno načelo koje moramo primijeniti kroz izmjene izbornoga zakona. Prva stvar koju ćemo učiniti nakon izbora je izmjena izbornoga zakona. To ćemo prvo dogovoriti s našim partnerima. Ne smijemo još jedne izbore održati po sadašnjim pravilima. Taj se zakon mora mijenjati i zbog presuda Ustavnoga suda BiH za Mostar i Suda za ljudska prava u Strasbourgu ( Sejdić-Finci, op.a.).

Ovo moraju biti zadnji izbori da uopće postoji mogućnost da jedan narod drugom bira predstavnike u izvršnu i zakonodavnu vlast na svim razinama. Rješenja koja nudimo su, siguran sam, općeprihvatljiva. Ne vidim niti jedan razlog da se ta rješenja ne provedu u roku tri mjeseca od uspostave vlasti.

Dnevnik.ba: Kakvu vlast možemo očekivati nakon izbora i hoćemo li se ponovno ”mrcvariti” dugotrajnim procesom uspostave vlasti na svim razinama?

Sve ovisi o izbornom rezultatu. Siguran sam, kad je hrvatsko biračko tijelo u pitanju, da ćemo imati jasan rezultat koji neće ostavljati nikakve dvojbe. Stranke HNS-a će sudjelovati u vlasti na svim razinama – od Predsjedništva do županija. Ako bi se nešto slično jasno definiralo i kod predstavnika srpskog naroda, što je lako moguće, kao i kod Bošnjaka, onda neće biti ni jednog razloga da vlast ne uspostavimo do kraja ove godine.

Postoji bojazan, poučeni ranijim iskustvima, da se jave problemi u formiranju koalicija i to prvenstveno unutar bošnjačke političke scene. Ipak, mislim da ćemo na bošnjačkoj političkoj sceni imati dogovor stranaka koje će imati uvjerljivu većinu. To će nam omogućiti da vrlo brzo nakon izbora napravimo plan uspostave vlasti. Prvi put od Daytona do danas trebamo uspostaviti vlast u godini održavanja izbora. To je moguće i na to nas tjera realan život. Ljudi izuzetno teško žive, socijalni bunt se osjeća u zraku u cijeloj zemlji. Ljudi od nas očekuju brze akcije. S te strane, nitko neće moći nakon izbora razvlačiti procese. To je optimizam koji me motivira.

Dnevnik.ba: Kako gledate na problem iseljavanja iz BiH, osobito među pripadnicima mlađe i obrazovanije populacije, i kako na taj problem utječe činjenica da Hrvati imaju status građana EU? Znate li kako zaustaviti taj proces?

Vjera u BiH je jedini način da to zaustavimo. Mladi vole ovu zemlju, ali moraju u njoj vidjeti i svoju budućnost. Moraju prepoznati elemente pravne države koji će im jamčiti osobnu i imovinsku sigurnost. Moramo snažno pokrenuti ekonomiju i to prvenstveno investiranje naših domaćih biznismena. Postoje ljudi u BiH koji imaju novac a ne žele investirati u ovakvu državu.

Ako ljudi vide da smo mi u stanju za tri mjeseca formirati vlast, da smo se okrenuli životnim problemima, to će biti najbolji razlog da se preispitaju motivi odlaska. Malo je njih koji odlaze iz hira. Ako se bude vidila ozbiljnost našeg rada, onda će se taj proces zaustaviti. Danas iz BiH odlaze svi, jer se u cijeloj zemlji izuzetno teško živi. Na posebnom iskušenju su Hrvati, obzirom da imaju putovnice Europske unije. S tom se putovnicom u EU lako pronalazi posao, posebno u određenim strukama. Naši su ljudi obrazovani i otvorena su im vrata svugdje. Mi trebamo igrati na kartu mladih i obrazovanih ljudi koji vole svoju zemlju, poslati im jasnu poruku. Ako oni nakon izbora prepoznaju ozbiljnost i odgovornost upravljanja državom, siguran sam da će se proces odlaska zaustaviti.

Dnevnik.ba: Imovinske kartice političara su pokazale zanimljive podatke. Vidljivo je da su prihodi političara na svim razinama znatno viši u odnosu na prosječnoga građanina BiH. Mislite li da je u redu da političari žive znatno višim standardom u odnosu na prosječne stanovnike BiH, i imate li dojam da se političke elite sve više odvajaju od naroda i realnog života?

Imovinski kartoni nisu realan odraz imovine političara. Ono što se prikazuje ne odgovora stvarnosti. Mnogi političari imaju imovinu koja je izvan dosega onih koji prave analizu imovine. Imovina, ne samo kod političara, nekad je znatno veća nego što analize i kartoni pokazuju. No, stvorili smo famu oko političara. Imamo krajnje negativnu energiju u javnosti prema samom zvanju političara. To je vrlo loše jer možemo doći u situaciju da ostanemo bez ljudi koji se žele baviti politikom. Političari bi trebali biti časni ljudi jer je to časno zanimanje.

Primanja političara, pak, jesu previsoka. Tu nema dileme. Mi nudimo socijalnu osjetljivost koja se treba prakticirati upravo kad su u pitanju prihodi političara. U BiH i u drugim segmentima društva imamo puno ljudi koji su bogati, ali javnosti su izloženi političari. To se mora uravnotežiti.

Moramo napraviti analizu koliko je u BiH uopće političara. Siguran sam da ovo što imamo danas nadilazi sve svjetske standarde. Neprihvatljivo je da se 70 posto zaposlenih u BiH vezuje za neki od proračuna. S tom se praksom mora prestati. Na pošten i pravedan način svi trebamo dijeliti sudbinu sa svima koji danas žive teško.

Moramo reformirati BiH. Sadašnjih pet razina vlasti samo po sebi opterećuje proračune i funkcioniranje države. Imovina politčara mora biti izložena javnosti i svako tko ne može na praktičan način pokazati otkud mu neka imovina, mora biti izložen nekoj analizi i provjeri. Pod lupu trebamo staviti primanja svakog javnog dužnosnika. Dobar dio javnih poduzeća danas može otpustiti dvije trećine radnika i nitko to ne bi ni primijetio. To najbolje govori kakve smo odnose izgradili u našem društvu. Mora se smanjiti razlika između najviše i najniže plaće.

Dnevnik.ba: Na što ste ciljali predizbornim sloganom „hrvatski odgovor“ i od čega bi se taj odgovor trebao sastojati?

Odgovor se sastoji od zahtjeva za ustavnim promjenama i promjenom izbornoga zakona. Zalažemo se za euroatlanski put BiH jer su zemlje okruženja daleko ispred nas. Svjesni smo da neće biti skorog prijema novih zemalja, ali moramo uvoditi standarde života koji vrijede u EU. Moramo, potom, pokrenuti gospodarstvo, uspostaviti pravnu i socijalno osjetljivu državu. Nitko neće ulagati u nestabilnu državu. Moramo riješiti i pitanje neovisnog pravosuđa u BiH. Niti jedna stranka ne smije imati utjecaj na pravosuđe.

Nezamislivo je da danas još uvijek imamo tužitelje i suce koji su u rukama stranaka ili pojedinaca pa se po njihovoj potrebi pokreću sudski procesi. Borba protiv kriminala i korupcije mora imati svoje posebno mjesto i mi smo zagovornici nulte stope tolerancije prema kriminalu i korupciji u svim segmentima društva. Moramo imati jasan plan što uraditi tijekom sljedeće godine. Prvi nam je korak reorganizacija BiH, izmjena izbornoga zakona, ali i refomiranje ukupnog funkcioniranja zemlje. Paralelno s tim trebamo uspostaviti i elemente i strukturu pravne države.

Moramo pokrenuti gospodarstvo, što neće ići samo od sebe. Zbog toga moramo imati legitimnu i stabilnu vlast i svi koji iole drže do sebe, svoga morala i digniteta moraju shvatiti da više nema prostora za kalkulacije i razvlačenje procesa uspostave vlasti. Potom moramo štiti prava branitelja. Ovo što se radilo s revizijom tih prava je klasičan udar zbog toga što ste jedni ili drugi, a resorni federalni ministar je izbjegavao provoditi odluke Ustavnoga suda FBiH. Vrijednosti Domovinskog rata se moraju čuvati.

Također, moramo očuvati hrvatski jezik i identitet. U okviru toga se borimo i za uspostavu kanala na hrvatskom jeziku. Ovo je naša domovina. Hrvati žele u BiH ugraditi sebe i svoje vrijednosti. Svi koji špekuliraju o podjelama na krivom su putu. Hrvati su najsnažnije vezivno tkivo u BiH.

Dnevnik.ba: Nakon izbora se očekuje i zasjedanje HNS-a. Tko će biti nazočan na tom zasjedanju?

HNS će biti skup ljudi koji politički predstavljaju hrvatski narod u BiH, tj. koji su svoj hrvatski legitimitet dobili na izborima. To su svi oni hrvatski politički predstavnici i dužnosnici koji su izabrani na lokalnim izborima od prije dvije godine, te oni koji će biti izabrani na izborima koji će se održati u nedjelju. Neovisno o tome kojoj stranci ili opciji pripadaju, koliko su neovisni ili u kakvoj su bili koaliciji, vrata HNS-a su otvorena svima koji imaju hrvatski izborni legitimitet i prihvaćaju programska načela HNS-a.

(Dnevnik.ba/Jurica Gudelj)