Predsjednik Čović: Izborni zakon je neustavan i destruktivan

“Posljednji opći izbori vrlo jasno ukazuju da je Izborni zakon neustavan i destruktivan i treba ga brzo mijenjati. Te izmjene moraju biti prije narednih lokalnih izbora

SARAJEVO – Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović upozorava da hrvatski narod ne može zaštititi ravnopravnost u ovako organiziranoj Federaciji BiH i najavljuje prijedloge izmjene koncepta izbornih jedinica za razne razine vlasti.

“Posljednji opći izbori vrlo jasno ukazuju da je Izborni zakon neustavan i destruktivan i treba ga brzo mijenjati. Te izmjene moraju biti prije narednih lokalnih izbora”, poručuje u intervjuu Srni hrvatski član Predsjedništva BiH.

Čović ističe da je hrvatski narod “potpuno nestao na jednom značajnom dijelu Federacije BiH i Republike Srpske”, te da se ti migracijski procesi vežu za ratna dešavanja, ali i za ono što se događalo nakon Dejtonskog sporazuma.

“Tražimo rješenje da reorganiziramo Federaciju BiH i omogućimo normalno funkcioniranje. Želimo da osigurati racionalnost u strukturi vlasti, kao i elemente ravnopravnosti hrvatskog sa druga dva naroda”, pojašnjava Čović.

On ukazuje da se etnička slika potpuno promijenila u zadnjih 25 godina, te da se broj, kako hrvatskog, tako i druge strukture stanovništva, vidno izmijenio, posebno u pojedinim dijelovima BiH.

Čović je najavio da će se zalagati za pokretanje televizijskog kanala na hrvatskom jeziku, jer se “ravnopravnost konstitutivnog naroda ogleda u pravu na informiranje i obrazovanju na svom jeziku, kao i još puno drugih stvari koje ga definiraju kao konstitutivni narod”.

“Zalagat ćemo se da u okviru Javnog RTV sistema BiH imamo kanal na hrvatskom jeziku, što je standard demokratskog svijeta, čak i za nacionalne manjine koje tamo žive”, ističe Čović u intervjuu Srni i podsjeća da se o tom pitanju razgovara već desetak godina.

Čović naglašava da nijedno rješenje na putu približavanja EU ne može biti prihvaćeno ni od njega, niti od drugih članova Predsjedništva BiH, ako nisu sagledani interesi sva tri konstitutivna naroda i svih onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici tih naroda, a žive u BiH.

“Siguran sam da će inicijativa EU, kao i izjava koju bi Predsjedništvo BiH trebalo da usvoji, odražavati duh razmišljanja predstavnika i Republike Srpske i svih drugih političkih stranaka koji su bili dio konsultacija sa predstavnicima međunarodne zajednice u proteklih par mjeseci”, precizira Čović.

Reagirajući na oštre poruke dijela političara iz Sarajeva zbog nastupa novog predsjednika Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Čović ističe da Hrvatska, kao i svi drugi supotpisnici Daytonskog sporazuma, ima obvezu analizirati i pratiti sve aktivnosti u BiH koje se odnose na Opći okvirni sporazum za mir.

“Hrvatska ima ustavnu obvezu da starati se o Hrvatima van Hrvatske, a samim tim i o Hrvatima u BiH. Kitarovićeva je, koristeći upravo te osnove, uvela standard ponašanja koji, istinski vjerujem, ne bi trebalo nikoga da iritira”, poručuje Čović.

Prema njegovoj ocjeni, zaštita interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog, uz podršku volji legitimnih i legalnih predstavnika hrvatskog naroda, ne može se ni u kom slučaju nazvati – miješanjem u unutrašnje stvari BiH.

Govoreći o formiranju vlasti na nivou BiH, Čović ističe da, kao legitimni predstavnik hrvatskog naroda, traži tri ministarska i četiri mjesta zamjenika u Vijeću ministara BiH, te da je jedan od zahtjeva, potencijalno, i Ministarstvo ivanjskih poslova, a u najgorem slučaju mjesto zamjenika.

“Naravno, to je naš zahtjev o kojem moramo napraviti uravnotežen dogovor sa predstavnicima druga dva naroda da bi Vijeće ministara što prije profunkcionirao i da bi u njemu sjedili najkvalitetniji kadrovi koje imamo”, precizira hrvatski član Predsjedništva BiH.

Čović smatra da u BiH postoji različit pristup koji nije zasnovan na “principijelnosti” kada se provode istražne radnje, bez obzira da li se radi o kriminalu, korupciji, ratnim zločinima ili drugim kaznenim djelima.

Kada je riječ o slučaju predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH Šefika Džaferovića, koji se, prema dokumentaciji koju je Tužiteljstvo BiH dostavio potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, dovodi u vezu sa ratnim zločinima nad Srbima u Vozući, Čović ističe da treba zagovarati jasnu primjenu zakona, kao i da je potreban jednak princip u njegovom provođenju, te da to treba da bude osnova za ponašanje u ostalim sličnim slučajevima.

On smatra da Tužiteljstvo BiH mora “krajnje profesionalno i brzo dati ključne odgovore na indicije koje su iskazane u javnosti, kako bi rasteretili Džaferovića, ali i funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti” i precizira da “nitko nije kriv, dok se to kroz pravosudne institucije ne dokaže”.

Hrvatski član Predsjedništva BiH poručuje da se sve nadležne institucije moraju maksimalno uozbiljiti i mobilizorati da bi izbjegli dalje jačanje ekstremističkih grupa i njihov utjecaj na životnu svakodnevicu, prvenstveno u BiH , ali i šire.

“Činjenica je da BiH nije imuna na aktivnosti ekstremističkih grupa. Na to upućuje broj ljudi koji su sa teritorije BiH učestvovali u ratnim dešavanjima, kao i broj nastradalih, kako u Siriji tako i u drugim kriznim područjima. Za odnose u BiH – to je ogroman broj”, zaključuje Čović u intervjuu Srni.
SRNA