Josip Merdžo u Večernjem listu: Izborno zakonodavstvo BiH mora zadovoljavati standarde demokratskoga svijeta

Josip Merdžo, tajnik Glavnoga vijeća HNSBiH, nalazi se na listi za državni Parlament stranaka okupljenih oko HNS-a BiH. On očekuje kako bi se novi saziv u Domu naroda, a time i vlast u Federaciji te državi složili po novim odredbama Izbornog zakona i Ustava nakon što je predsjedatelj Zastupničkog doma Božo Ljubić zatražio preispitivanje ovih odredbi od Ustavnog suda BiH.

Večernji list: Kakve rezultate očekujete od ove tužbe i je li ona svojevrstan test poštovanja uopće identiteta Hrvata u BiH?

Tužba je motivirana da se pozicija Hrvata oko izbora izaslanika u Dom naroda FBiH izjednači s druga dva naroda. Ustav FBiH kaže da će sastav izaslanika u Domu naroda biti proporcionalan sastavu pučanstva po županijama. Uz najmanju analizu vidi se da to daleko odstupa od toga. Ustav BiH svojim temeljnim normama govori da će izborno zakonodavstvo uvažavati standarde u demokratskome svijetu. U Izbornome zakonu to nije slučaj. Večernji list: Molim vas objasnite zašto prigovarate da se iz Goražda bira jedan Hrvat, kao i iz Posavine u Dom naroda? To su određene norme koje su dijelom predviđene u Ustavu, ali imamo i norme u Izbornom zakonu za koje argumentirano dokazujemo da nemaju uporišta u Ustavu. Tamo je predviđeno da svaka županija da iz Skupštine po jednog izaslanika iz reda svakog naroda. Stranke iz pojedinih županija zlorabe tu mogućnost koja se u startu kosi s odredbama proporcionalnosti. U Goraždu je prije rata živjelo između 60 i 80 Hrvata, a sada ih je puno manje, a u Posavskoj županiji ih živi od 40 do 50.000. Jasno je da je u pitanju izborni inženjering. Ako imamo tu reprezentativnost po županijama, nemamo proporcionalnost na razini entiteta. Hrvati iz Posavine su na taj način zakinuti prema Goraždu. U pitanju je razlika od 580 puta. Večernji list: Može li Ustavni sud BiH donijeti odluku dok se ne konstituira nova vlast? Gospodin Ljubić je zamolio da se ubrza procedura razmatranja ove tužbe. Uspostava Doma naroda ide tek mjesec dana nakon konstituiranja županijskih skupština, a prije toga se čeka službena objava izbornih rezultata. Dakle, to je dovoljno da se poprave ove odredbe Izbornog zakona. Večernji list: Može li to onda dovesti do sprječavanja inženjeringa na štetu Hrvata? Izborni propisi su rezultat nametanja Ustava i Izbornog zakona iz 2000. i 2002. godine. Redukcija broja izaslanika s 30 na 17 u Domu naroda je u najvećoj mjeri poremetila proporcionalnost, a da ne kažem način promjene donošenja odluka natpolovične ili pak trećine svakoga kluba kakvo je sada stanje, što je Hrvatima nepovoljno i nisu u mogućnosti birati svoje vlastite predstavnike. To je ključ za stabilnost svake višenacionalne zemlje, a u BiH to Hrvatima nije omogućeno. Večernji list: Kako gledate na zaokret pojedinih hrvatskih stranaka, čak i članica HNS-a, da je sada u redu da Hrvate biraju Bošnjaci? Činjenica je da postoji taj trend. Međutim temelj BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma je to da je utemeljen na sporazumu tri strane. Te tri strane nisu imaginarni subjekti, nego se jasno zna da predstavljaju Hrvate, Bošnjake i Srbe. BiH nije građanski uređena država. I jako je važno omogućiti da Hrvata izaberu dominantno Hrvati na izborima. U RS-u, naime, Srbi biraju Srbina, Bošnjaci biraju Bošnjaka, a samo je kod Hrvata ‘normalno’ da ga drugi biraju. Večernji list: Što vam pak govori činjenica da pojedini hrvatski kandidati više glasova traže na bošnjačkim područjima nego na hrvatskim? Radi se o novim projektima osoba i stranaka koji žele da ih biraju oni kojima oni temeljno ne pripadaju. Večernji list: Strahujete li od stvaranja nove alijanse? Ona je tehnički moguća jer se Izborni zakon nije mijenjao. Ali mislim da bi to bio prevelik rizik za BiH, ne samo za FBiH. Vjerujem da su posljednje četiri godine bile dovoljno vrijeme za naučiti lekciju. Uspostaviti vlast bez legitimnih predstavnika naroda bio bi avanturizam. Večernji list: A je li onda realno stvoriti svehrvatski savez nakon izbora? Mi imamo okvir djelovanja, a to je HNS. I svi izabrani Hrvati su članovi HNS-a. Sasvim je logično da se sve ključne smjernice Hrvata kao naroda u cijeloj BiH realiziraju kroz rad HNS-a a