Iz saborskih klupa: Dr. Božo Ljubić o Izvješću Programskog vijeća HRT-a

 Gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, kolegice i kolege zastupnici.

„Izvješće programskog vijeća je jako šturo napisano da ne daje previše povoda za samu raspravu. Međutim, današnja rasprava je i tako i tako je manje rasprava o programskom vijeću već je rasprava o suštini problema, a to je HRT. Na osnovu samog izvješća Programskog vijeća, a još više i na osnovu programa koji gledamo, jasno je da HRT u razmatranom mandatnom periodu nije ispunio ni svoje programske, niti zakonske, ali niti obveze iz sporazuma HRT-a s Vladom RH.

Zato ću se ja u ovom izvješću osvrnuti više kao gledatelj, još više kao politički predstavnik Hrvata izvan Hrvatske. Dakle, temeljem ugovora između Vlade RH i HRT-a, HRT je emitirao dvije televizijske emisije, Pogled preko granice za Hrvate u BIH i Glas Domovine za Hrvate u dijaspori.

Prva urednica ovoga programa je bila već ovdje spominjana Karolina Vidović Krišto. Nakon što je ona odstrijeljena s HRT-a, emisija je ukinuta, a onda ponovno pokrenuta s drugim urednikom, ali prebačena na Četvrti program i u jedan apsolutno neprihvatljiv termin, četvrtkom u 15,30 sata kada većina ljudi radi ili putuju s posla.

Također je paradoksalno da je ta ista emisija emitirana, reemitirana u puno boljem terminu na BHRTU-u nego što je emitirana na HRT-u.

 Kolegice i kolege, međutim, politika i uprava HRT-a nije stala samo na tome. U okviru ukidanja, ili pod navodnicima, racionalizacija i dopisništava ukinuta su oba dva dopisništva iz BIH i Sarajeva i Mostara i o tome ste govorili već popodne kolega Ilčić, kolegica Mađerić i svedu svega na dva dopisnika. U međuvremenu je jedna dopisnica otišla na trudničko i sad smo na jednome. Dakle, ja nemam dalje o tome šta govoriti, sigurno razvoj racionalizacije nisu bile u osnovi, jer uredništvo u Sarajevu je u bilo u zgradi BHRTa potpuno besplatno, dopisništvom ustvari u zgradi hrvatskog kulturnog društva Napretka, također potpuno besplatno, što znači, o razlozima mogućim itd. sam govorio kad je bila rasprava o razrješenju bivšeg ravnatelja gospodina Radmana i o tome ne bih sad dalje govorio.

Ja očekujem, naravno, od novoga vodstva HRT-a i nove uredničke politike da pitanja od interesa za Hrvate izvan Hrvatske, ali su to ujedno i pitanja od interesa za Hrvatsku. Dakle, mi kao narod koji evo ovdje, zapravo na ovom dijelu Europskog kontinenta živimo, imamo svoje dvije domovine, a u dijaspori zapravo, računajući dijasporu imamo dvije podjednako simetrično

velike Hrvatske. Trebamo međusobno informiranje u svim mogućim sferama da bismo mogli njegovati i svoj nacionalni i kulturni i svaki drugi identitet.

I ono što ja očekujem od novog vodstva HRT-a da pitanja od interesa za Hrvate iz RH ne getoiziraju na jednu ili dvije emisije već da se te teme obrađuju u svim informativnim emisijama, debatnim emisijama tipa Otvoreno, u emisijama kulturnog sadržaja itd.

Novi tehnički uvjeti, prelazak prenošenja dakle programa sa satelitskog na internetski način emitiranja omogućuje Hrvatima izvan Hrvatske da u realnom vremenu prate sve programe HRT-a. Ovo je dakle i prilika i poruka novom vodstvu HRT-a i novom uredničkom kolegiju da isto tako sve teme od interesa za Hrvate izvan Hrvatske obrađuje u svim programima jer zato naravno sad postoje tehnički uvjeti a kad govorim iz pozicije Hrvata iz BIH očekujem da se reaktiviraju oba dopisništva i u Sarajevu i Mostaru, naravno postoje mogućnosti da se dopune i u nekom drugom centru.

A sada nekoliko riječi o politici informativnog programa. Gledajte, jest, moramo se složiti oko toga da javna televizija itekako utječe na kreiranje društvene i političke klime u državi. I ova percepcija koja se stvorila u Hrvatskoj u jednoj dubokoj šizmi ideološkoj i društvenoj, između u društvu zapravo se ne može ekskulpirati ni sama javna televizija niti sami HRT.

Činjenica da se stvara utisak da smo zarobljeni u prošlosti, činjenica da se stvara utisak da Drugi svjetski rat još nije završio zapravo ide i na teret javne televizije. Pa nije čudno onda da su glavne zvijezde debatnih emisija na HRT-u povjesničari. Navest ću samo neka imena, Jakovina, Markovina, Klasić, Banac, Lucić itd., itd., ali koje teme se obrađuju, teme 45.-te kao da 95.-e nije ni bilo. Dakle, mi možemo sada špekulirati zbog čega je politika HRT-a bila takva kakva jest.

A što je problem? Problem je zato što u ovoj državi zapravo još uvijek i te podjele na tzv. antifašiste leže u osnovi toga da i tu dijagnozu toga stanja je možda najbolje dao jedan filozof lijeve provenijencije prije nekih 20 godina kada je rekao nakon pobjede nad fašizmom 45.-te godine politička forma socijalističkog antifašizma zapravo se nikada nije mogla emancipirati od svoga predloška fašizma i danas imamo situaciju i ovdje u Saboru hrvatskom, u hrvatskoj javnosti da se stvara dojam da tzv. lijevi socijalistički antifašisti, mahom bivši komunisti koji polažu pravo monopola na antifašizam zapravo ne mogu egzistirati bez fašizma ili da se traže fašisti, ne samo da se traže već se izmišljaju. I onda se stvara dojam duboke podijeljenosti u hrvatskom društvu.

Sljedeći primjer, slušam 18.ožujka emisiju Hrvatskog radija u podne, Dogodilo se na današnji dan, obljetnica potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Kaže se otprilike ovako: “ Dok god u sukob Muslimana i Hrvata se uključila Hrvatska što je za Hrvatsku imalo ozbiljne, međunarodne diplomatske posljedice, stvorena je federacija.

Federacija se pokazala disfunkcionalna, jer županije ne funkcioniraju i teško dolaze usvajanja proračuna.“ Ni riječi o tome da je osnovni problem nefunkcioniranja federacije nametnuta ustavna rješenja i revizija tih ustavnih rješenja od strane svjetskih moćnika i cinizma svjetske politike.

I onda se mi čudimo i zgražamo što u haškoj optužnici, u optužnici četvorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine spominju agresija Hrvatske i udruženi zločinački pothvat u kojem su uključeni Tuđman i Šušak. A Hrvatski radio, dakle to evo 18. ožujka ove godine emitira.

Primjer sljedeći, izvještavanje oko presude Karadžiću i Šešelju. Hrvatska radiotelevizija intervjuira predstavnike, političke predstavnike Srba, političke predstavnike Bošnjaka, intervjuira građane Banja Luke i Sarajeva, pretežito Srbe i Bošnjake. Nema izjave ni jednog hrvatskog političara iz Bosne i Hercegovine, ali zato imamo izjave kardinala Puljića i biskupa Komarice.

Koja je to poruka? Da su Hrvati neka vjerska skupina u Bosni i Hercegovini, a ne politički narod. Isti dan čitamo vrlo dirljivu poruku predsjednice upućenu majkama Srebrenice i što je u redu. Stiče se dojam da hrvatskim majkama nema tko da piše. Ne radi se o tome, ima tko da piše, ali nema tko da objavi. Dakle, to je problem medija i Hrvatske. Naravno o medijima u Bosni i Hercegovini sam govorio.

I sada da parafraziram poznatog pjesnika Petra Preradovića „O jeziku rode tvojem, o jeziku milom tvom i mojem.“ Jezik na HRT-u. Hercegovci nikada nisu sipali ni vino ni rakiju dok nisu počeli gledati HRT, a sada sipaju i vino i rakiju i gorivo sipaju, a ne ulijevaju ga.

Dalje, izgovor, naglasak. Bode me uši kada čujem da je Međugorac i Hercegovac Marin Ćilić izgubio meč. Ali isto tako mi i bode uši kada čujem da je najbolji hrvatski tenisač Marin Ćilić pobijedio na US Openu.

Ne smeta me toliko što se u prvom slučaju kada je izgubio meč spominje da je Marin Ćilić Hercegovac, a u drugom kada je osvojio US Open da je najbolji hrvatski tenisač već izgovor i naglasak. Dakle, to su stvari koje se ne smiju dešavati na jednoj javnoj televiziji jer za nas jezične laike zapravo televizija je orijentir jezični i zato naravno o tome treba debelo povesti računa

I na kraju termin Bosna. U vezi HRT-a političkog novinara čujem naziv za moje druge Domovine ili prve Domovine Bosna. Koja je to poruka? Nama ljudima, političkim predstavnicima Hrvata iz Bosne i Hercegovine zapravo termin Bosna, termin bosanski jezik, termin bosanska nacija kao nadnacija je zapravo politika velikobošnjačkih unitarista koji bi zapravo druga dva naroda Srbe i Hrvate htjeli svesti u najboljem slučaju u poziciju etničke zajednice ili vjerske skupine.

Dakle, to se ne bi smjelo zapravo na HRT-u u političkom programu, informativnom programu previdjeti. I naravno, ja da završim s time, ja očekujem da novo vodstvo HRT-a ispunjava i svoju zakonsku obavezu i svoju misiju informiranja, ali uzimajući u obzir sve Hrvate bilo gdje da žive.

Hvala lijepo.

a