DEKLARACIJA HNS-a BiH sa 5. zasjedanja (Mostar, 6.travnja 2013.)

Mi, politički predstavnici hrvatskog naroda i domoljubi Bosne i Hercegovine, okupljeni u Hrvatskom narodnom saboru BiH, imajući u vidu dobrobit i skladan razvoj tri – Ustavom definirana – konstitutivna naroda i građana u BiH, te razvoj Bosne i Hercegovine kao demokratske i prosperitetne višenacionalne zajednice, donosimo ovu:

DEKLARACIJU

Osnovna načela:

Institucionalno i administrativno-teritorijalno rješavanje jednakopravnosti tri bosanskohercegovačka konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – uz puno uvažavanje individualnih, građanskih prava i sloboda svih državljana Bosne i Hercegovine, najznačajnije je i najzahtjevnije pravno-političko pitanje u BiH.

Uspješno rješenje navedenog pitanja, prihvatljivo za pripadnike sva tri konstitutivna naroda i za sve građane, nužna je pretpostavka za uspostavljanje temeljnog društveno-političkog konsenzusa o poželjnosti i legitimnosti bosansko-hercegovačkog državno-pravnog okvira. Ono predstavlja neophodni preduvjet normalizaciji stanja i napretku u svim oblastima društvenog, ekonomskog i političkog života u Bosni i Hercegovini, uključujući i međunarodne odnose i procese, prije svega proces primanja u Europsku Uniju i NATO, te odnose sa susjednim državama.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU stvaraju se nove okolnosti od povijesnog i temeljnog značaja i u tom smislu Hrvatski narodni sabor smatra prioritetnim, ne samo za Hrvate u BiH, nego za BiH u cjelini, stvaranje ustavnih i zakonskih pretpostavki za punopravno članstvo BiH u EU.

Sustavne prepreke za uspostavljanje takvog konsenzusa su ugrađene u sadašnje ustavnopravno i administrativno-teritorijalno ustrojstvo zemlje koje bi se u najkraćem moglo definirati kao “dva entiteta, a tri konstitutivna naroda“. Premda su u ustavno-pravnoj materiji sva tri konstitutivna naroda jednakopravna i konstitutivna na cijelom teritoriju BiH, u praksi Republika Srpska funkcionira kao srpski entitet, a Federacija BiH kao bošnjački entitet. Takvim ustrojstvom, njime proizvedenim odnosom političkih snaga i stanjem na terenu, produbljuje se međusobno nepovjerenje među narodima i građanima i dovodi u pitanje funkcioniranje, pa i sami opstanak države Bosne i Hercegovine.

Uspješno funkcioniranje i opstanak BiH izravno se i kontinuirano ugrožavaju od provoditelja secesionističke politike, s jedne, i provoditelja hegemonističko-unitarističke politike, s druge strane.

Između secesionističkih i hegemonističko-unitarističkih koncepata i zahtjeva, nalaze se hrvatski zahtjevi za jednakopravnošću izraženi kroz zalaganje za dosljednu primjenu konsocijacijsko-federalističkih modela unutarnjeg uređenja.

Ti modeli se temelje na priznavanju i uvažavanju postojećih etnonacionalnih identiteta konstitutivnih naroda kao legitimnih političkih identiteta i teže harmoničnom upravljanju postojećim etno-identitetskim razlikama, a ne njihovom negiranju i poništavanju. Politički koncept na koji bi se trebao oslanjati ovaj model je multinacionalni federalizam.

Postojeće ustavnopravno uređenje i njegova primjena u društveno-političkoj praksi, ne samo da Hrvatima kao konstitutivnom narodu ne osiguravaju niti omogućavaju stvarnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, nego, također, diskriminiraju i građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

Osim toga što je, po mjerilima jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ravnopravnosti građana, ovakav ustroj nelogičan i nepravedan, i kao takav izvor stalnih međunacionalnih i društveno-političkih konflikata, on je i glomazan, netransparentan, neupravljiv, skup i neučinkovit.

Stoga smatramo da je Bosni i Hercegovini potrebna temeljita reforma Ustava, odnosno novi model institucionalnog i upravno-teritorijalnog uređenja. Model koji uzima u obzir i zadovoljava tri sljedeća kriterija:

a) Institucionalna i stvarna jednakopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini

b) Pravo svih građana/državljana da biraju i budu birani

c) Racionalno, funkcionalno i pravedno unutarnje uređenje

Minimum pravno-političkog subjektiviteta i autonomnosti sastoji se u pravu i mogućnosti da konstitutivni narodi slobodno i samostalno biraju vlastite političke predstavnike, a to im mora omogućiti izborni sustav, odnosno Izborni zakon BiH, te da ih tako izabrani legitimni predstavnici predstavljaju u tijelima vlasti na svim razinama u BiH.

Hrvatima kao konstitutivnom narodu to na Ustavu utemeljeno pravo na legitimne političke predstavnike na ključnim institucijama vlasti nije omogućeno niti na razini BiH niti u FBiH, a ni u RS.

Majorizacija nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini ogleda se u činjenici da na određenim razinama vlasti Hrvatima kao jednom od tri konstitutivna naroda u BiH pripadnici drugih konstitutivnih naroda biraju njihove političke predstavnike, ili pak u činjenici da ih u određenim tijelima vlasti na pozicijama koje po Ustavu i zakonu pripadaju Hrvatima, predstavljaju oni politički predstavnici koji nemaju legitimitet hrvatskog biračkog tijela.

Najočitiji primjeri majorizacije nad Hrvatima u BiH, odnosno grubog kršenja njihovih ustavnih, političkih i demokratskih prava su:

– Izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, izabran apsolutnom većinom bošnjačkih glasova

– Izbor Emila Vlajkija za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, izabran apsolutnom većinom srpskih glasova

– Način izbora hrvatskih izaslanika za oba entiteta

– Uspostava neustavne, nezakonite i nelegitimne vlasti u Federaciji BiH (Predsjednik FBiH i Vlada FBiH) nakon izbora 2010. godine

Uzimajući u obzir činjenicu da su doslovno sve promjene daytonskog ustavnog aranžmana koje su u BiH provedene od 1995. godine imale za posljedicu slabljenje ustavnopravne i političke pozicije hrvatskog naroda u BiH – osobito one promjene koje je Ured visokog predstavnika preko amandmana nametnuo na ustave entiteta bez da su ti amandmani ikada prošli parlamentarnu potvrdu – te činjenicu da je taj proces obespravljena Hrvata kulminirao uspostavom neustavne, nezakonite i nelegitimne vlasti na razini Federacije BiH, HNS je odlučan poduzimati konkretne političke mjere za promjenu takvog političkog stanja.

Sve te mjere ćemo poduzimati uz puno uvažavanje Bosne i Hercegovine kao složene višenacionalne države, općeprihvaćenih demokratskih standarda političkog djelovanja i poštivanje legitimnih političkih prava kako ostala dva konstitutivna naroda, tako i svih građana u Bosni i Hercegovini.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, držimo potrebnim poduzeti sljedeće aktivnosti:

Pravno, tehnički i organizacijski utemeljiti Hrvatski narodni sabor BiH kao trajnu krovnu, nacionalnu i političku instituciju hrvatskog naroda u BiH, kao “narodni parlament” i kao vrhovnu instancu odlučivanja kada su u pitanju vitalni nacionalni interesi hrvatskog naroda u BiH.
Razraditi i primijeniti mehanizme koji će osigurati da svi članovi HNS-a – bilo da je riječ o političkim strankama, ili izabranim hrvatskim dužnosnicima i političkim predstavnicima – dosljedno poštuju političku volju hrvatskog naroda izraženu na demokratskim i slobodnim izborima, te u potpunosti provode odluke i politiku HNS-a, sukladno kriterijima i sustavu vrijednosti koje utvrdi HNS.

Razraditi i primijeniti mehanizme koji će sve one koji se nazivaju hrvatskim političkim predstavnicima, a ne poštuju demokratski izraženu političku volju hrvatskog biračkog tijela onemogućiti da trguju hrvatskim nacionalnim interesima i uzurpiraju pozicije koje im ne pripadaju.

Poduzimati sve Ustavom i zakonom, te općeprihvaćenim demokratskim načelima – uključujući i pravo bojkota i građanskog neposluha – dopuštene aktivnosti s ciljem uspostave ustavne, zakonite i legitimne vlasti u BiH, te društveno političkog sankcioniranja protagonista projekta suprotnog ovim načelima, osobito onih koji dolazi iz redova hrvatskog naroda.

Usuglasiti i pripremiti zajednički nastup svih stranaka članica HNS-a u obliku zajedničke izborne liste na svim područjima i svim razinama gdje je Hrvatima zbog brojčane nadmoći drugih naroda ograničena mogućnost unutarnjeg stranačko-političkog pluralizma.

Stranke članice HNS se obvezuju da će prilikom konstituiranja vlasti nakon izbora formirati vlast prioritetno od stranaka članica HNS-a na svim razinama gdje za to postoji mogućnost.

Temeljem usvojenih dokumenata HNS-a (Deklaracije i Rezolucije) izraditi prijedloge ustavnih promjena, promjena Izbornog zakona i nove upravno-teritorijalne organizacije u okviru modela Bosne i Hercegovine kao složene države tri ili više federalnih jedinica u kojima bi sva tri naroda bila konstitutivna, ali od kojih bi najmanje jedna takva federalna jedinica bila s hrvatskom većinom.

HNS obvezuje sve hrvatske pregovarače da se pridržavaju načela iz utvrđenih dokumenata Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Mostar, 6.travnja 2013.