Ustavni sud BiH o zahtjevu dr. Bože Ljubića

Pred Ustavnim sudom BiH završila je rasprava o zahtijevu bivšeg zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika Glavnog vijeća HNS dr Bože Ljubića o preispitivanju ustavnost određenih odredbi Izbornog zakona BiH kojima se definira način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta F BiH. U raspravi su sudjelovali podnositelj zahtijeva Božo Ljubić i njegov tim kojeg su činili zamjenik Predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak, tajnik Glavnog vijeća HNS BiH Josip Merdžo i sociolog Ivan Vukoja.

Kao ekspert ustavnog prava svoje sručno mišljenje na zahtijev Ustavnog suda iznio je profesor ustavnog prava Zvonko Miljko, ispred Središnjeg izbornog povjerenstva svoje stavove su iznijeli članovi SIP-a Stjepan Mikić i Suad Arnautović, a ispred Doma naroda federalnog parlamenta predsjedateljica Doma Lidija Bradara.

U uvodnom izlaganju, obrazlažući svoj zahtijev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona, dr Ljubić je ustvrdio kako odredbe izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda federalnog parlamenta krše odredbe Ustava Federacije BiH i ustava BiH o konstitutivnosti naroda, te da čl. 8 Ustava F BiH  također nije u skladu s Ustavom BiH.

dsc07400

  • Ovaj izborni zakon ne omogućuje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta F BiH, u kojem bi oni trebali biti ravnopravno zastupljeni. Nominalno to jeste slučaj jer klub svakog naroda kako je propisano treba imati po 17 delegata. No, u praksi zbog toga što izborni zakon krši načelo proporcionalnosti on onemogućava legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Tako se, kazao je Ljubić, iz Bosansko-podrinjskog kantona gdje, prema posljednjem popisu stanovništva, žive 24 Hrvata bira jedan Hrvat u Klub Hrvata Doma naroda jednako kao i iz Posavske županije gdje živi više od 40.000 Hrvata. Time se 1225 puta odstupa od načela proporcionalnosti, jer  u Bosanskopodrinjskom kantonu živi 0,0048 posto Hrvata u odnosu na ukupan broj Hrvata. Kršenjem načela proporcionalnosti, krši se i načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, pa tako od ukupnog broja delegata u Domu naroda Bošnjaci zapravo biraju 35 delegata, a Hrvati samo 11. Odnosno županije s bošnjačkom većinom mogu izabrati dvotrećinsku većinu u bošnjački klub, dvotrećinsku u srpski i mogu izabrati jednu trećinu delegata u hrvatski klub. A samo s jednom trećinom u klubovima naroda, prema odredbama Ustava FBiH i Izbornog zakona, mogu izabrati predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH, te na taj način, posredno, i federalnu vladu, što se dogodilo u dva navrata, kazao je Ljubić. Takvim odredbama izbornog zakona onemogućava se i pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, za što je potrebna dvotrećinska većina u svakom nacionalnom klubu, krše se odredbe iz preambule ustava BiH o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te narušava funkcionalnost i stabilnost BiH, kazao je Ljubić.

dsc07397

Ljubić je na kraju uvodnog izlaganja predložio da Ustavni sud BiH poništi sporne odredbe Izbornog zakona BiH kao neustavne.

Ekspertiza profesora Zvonka Miljke potvrdila je argumente koje je iznio dr. Ljubić, a s njima se, odgovarajući na pitanja ustavnih sudaca, složio i član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Stjepan Mikić. S Ljubićevom argumentacijom u uvodnom izlaganju suglasila se i predsjadateljica Doma naroda Parlamenta F BiH Lidija Bradara. Jedino je član SIP-a BiH Suad Arnautović kazao kako ne može podržati Ljubićev zahtijev, no nije obrazložio zbog čega.

Nakon današnje rasprave Ustavni sud BiH na jednoj od narednih sjednica trebao bi donijeti pravorijek. Očekuje se kako bi to moglo biti do kraja godine, kako bi se, u slučaju poništavanja odredbi Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta F BiH, ostavilo dovoljno vremena, prije raspisivanja parlamentarnih izbora, za njegove izmjene u Parlamentu BiH.