Tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske o temi „Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini“

U Hrvatskom saboru održana je tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske o temi „Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini“.

U uvodnom obraćanju predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić potvrdio je kako je cilj današnje tematske sjednice osvijestiti strateški značaj Hrvata u BiH. Upozorio je na poražavajuće podatke prema kojima je od 1991. do 2015. 50 posto Hrvata katolika napustilo BiH te dodao da navedene brojke pozivaju na ozbiljnost i akciju.

Predstojnik Državnog Ureda za Hrvate izvan RH i izaslanik predsjednika Vlade RH Zvonko Milas istaknuo je ključne poteškoće i probleme s kojima se susreću Hrvati u BiH kao što su ogromna nezaposlenost, egzodus mladih te otežani povratak iseljenih Hrvata, posebice na području Republike Srpske. Vlada RH podupire i podupirat će razvojne programe i projekte koji doprinose ukupnom napretku te omogućuju otvaranje novih radnih mjesta u BiH, dodao je Milas.

Hrvati unutar Federacije BiH su minorizirani, a Hrvatska ima legitimno pravo pomoći im koristeći sve postojeće mehanizme utemeljene na međunarodnim sporazumima, istaknuo je izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Mate Granić.

Predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner obratio se sudionicima tematske sjednice naglasivši kako Hrvati izvan RH i u RH čine jedinstvenu cjelinu. Sukladno Ustavu Hrvatska treba usmjeriti djelovanje ka prosperitetu i ostvarenju pune ravnopravnosti Hrvata s ostala dva naroda u BiH. –Zaštita prava Hrvata u BiH izuzetno je važan vanjskopolitički cilj i moralna obveza RH, dodao je predsjednik Reiner. Osvrnuvši se na europsku perspektivu BiH Reiner je istaknuo kako Hrvatska u potpunosti podupire proces euroatlanskih integracija susjedne zemlje.

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić u nastavku je izložio ustavni i politički položaj hrvatskoga naroda u BiH dvadeset godina nakon Daytona. Podsjetio je kako je današnja Bosna i Hercegovina uspostavljena na osnovu Daytonskog/Pariškog mirovnog sporazuma, kojim je podijeljena na dva entiteta: Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Bosna i Hercegovina je država s tri konstitutivna naroda i dva entiteta u kojoj se Hrvati već dvadeset godina bore za institucionalnu jednakopravnost s ostala dva naroda, kazao je Ljubić.
-U skladu sa stavkom 2. članka 10. Ustava Republike Hrvatske u kojem je navedeno da se “dijelovima hrvatskoga naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske”  te temeljem činjenice da Hrvatska, kao potpisnica i jamac Daytonskog sporazuma, te punopravna članica Europske unije i NATO saveza, ima interes, odgovornost i obvezu brinuti o regionalnoj sigurnosti i stabilnosti, smatram kako se Hrvatska treba aktivnije angažirati kako bi hrvatski narod u BiH postao jednakopravan s ostala dva naroda, i kako bi BiH postala stabilna i funkcionalna država, zaključio je Ljubić.

U nastavku se razgovaralo o zlouporabi naslijeđa Domovinskog rata u političkom životu postdaytonske BiH s posebnim fokusom na zlouporabu pravosuđa te o europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

U radu tematske sjednice, pored članova Odbora i predstavnika drugih tijela državne vlasti u RH, sudjelovali su i politički predstavnici te znanstvenici iz Bosne i Hercegovine.